Financijsku pismenost možemo definirati kao kombinaciju informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka za ostvarenje individualne dobrobiti. 

Kako bismo ispitali razinu financijske pismenosti učenika Srednje škole Prelog, proveli smo istraživanje kojim smo mjerili tri osnovne kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. 

Ispitani su i financijski ciljevi učenika, što ih najviše brine u budućnosti te kolika je njihova financijska uključenost u donošenje financijskih odluka.

U istraživanju su sudjelovali učenici trogodišnjih obrazovnih programa naše škole: kuhar, slastičar i konobar u dobi od 15 do 17 godina, a provele su ga nastavnice Dragica Koštarić i Darinka Mustač u suradnji s pedagoginjom Tanjom Lilić u razdoblju od 13. do 17. prosinca 2021. godine.

Financijsko ponašanje učenika pokazuje da gotovo 83% učenika štedi te da odluku o kupnji skupljih uređaja (pametnih telefona, računala) donosi na temelju provjerenih neovisnih informacija. Polovina ispitanih učenika štedi kod kuće (u kasici).  Međutim, zabrinjavajući je podatak da čak 64% ispitanih ne zna s kojim iznosom novca mjesečno raspolaže, odnosno koliko troše obzirom da gotovi svi dobivaju džeparac. To govori u prilog činjenici da je potrebno unaprijediti financijsku pismenost naših učenika te povećati odgovornost upravljanja novcem.

Odnos učenika prema novcu pokazuje da ih znatan dio daje prednost potrošnji pred  štednjom pa se tako 43 % ispitanih slaže da novac postoji da bi se trošio. S druge strane, 46% učenika smatra štednju najboljim načinom osiguranja kupovine potrebnih i važnih materijalnih resursa.

Najvažniji ciljevi koje učenici postavljaju vezani su uz financijsku neovisnost o roditeljima, pronalazak stalnog posla te rješavanje stambenog pitanja. Najviše ih zabrinjavaju troškovi njihova visokoškolskog obrazovanja, samostalnog života te nemogućnost pronalaska dobro plaćena posla. Na ljestvici potencijalnih financijskih briga također se nalazi i nezaposlenost ili gubitak posla.

„Upravljanje novcem u tinejdžerskoj dobi je jako važno jer mladi na taj način uče kako kvalitetnije upravljati novcem, stječu ispravnije navike i odgovornije se ponašaju prema novcu“, izjavio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Racionalno se ponašati prema novcu i imati potrebna znanja za donošenje odluka o korištenju različitih proizvoda i usluga važno je za svakog od nas.

Vjerujemo da smo ovim istraživanjem dobili jasnu sliku financijske pismenosti naših učenika čiji će se rezultati koristiti kao kvalitetno polazište za daljnje zajedničko učenje i provođenje radionica koje pripremamo u okviru školskog projekta Financijska pismenost.

Tekst: Dragica Koštarić, prof. izvrsna savjetnica