Biologija, kemija, fizika, matematika? Arrgh – bio bi možda jedini komentar mnogih učenika. Kako nastavu tih predmeta učiniti atraktivnijom bila je glavna tema 2. znanstvene konferencije u Briselu, održane 24.-26. listopada 2014. Iz prve ruke doznajemo na koji način nastava može biti kvalitetnija i učenicima zanimljivija jer su na konferenciji sudjelovali i našu školu predstavili profesori Maja Labaš Horvat (prof. hrvatskog jezika i književnosti te engleskog jezika) i Mišo Rašan (prof. biologije i kemije). Ne čudi nas zašto i kako su se baš oni našli u elitnom znanstvenom društvu od 600-tinjak sudionika međunarodne konferencije jer su upravo oni, i kao tim i individualno, već duže vrijeme vrlo uspješni u kreiranju i realizaciji školskih istraživačkih radova.

Posebno pohvaljujemo njihov ambiciozan rad i ogroman trud oko osuvremenjivanja nastave, poticanja interdisciplinarnog pristupa u rješavanju zadataka, a to pak jako dobro znaju cijeniti i iskoristiti naši učenici koji sve više shvaćaju da im je upoznavanje s metodologijom istraživačkog rada u srednjoj školi višestruko korisno za ono što ih već sutra čeka na fakultetima.

Osim interesa za prirodoslovlje za kvalitetan je istraživački rad potrebno poznavati i strane jezike, naročito engleski. I eto nam idealnog spoja naših dvaju „frik“ profesora (svaki je frik u svom području, složit ćete se:) Našu su školu predstavili s dvije posterske prezentacije: prof. Labaš Horvat je izlagala o primjeni engleskog jezika u školskim istraživačkim projektima iz prirodoslovlja, a prof. Rašan o implementaciji lokalnih prirodnih resursa u istraživačkim projektima iz prirodnih znanosti.

Kad smo ih upitali kako je bilo, prof. Rašan je ponosno rekao: „Kroz cijelu priču su svi naglašavali potrebu upoznavanja učenika s metodologijom istraživačkog rada na vlastitom projektu. Pa mi u SŠP radimo to odavno! Izuzetno smo zadovoljni interesom sudionika za naše prezentacije. Nismo ni sanjali da ćemo prezentacijom naših školskih istraživačkih radova pogoditi srž same konferencije. Jako puno kolega i kolegica su istraživačkim projektima naše škole zaista bili oduševljeni…“

Oduševljeni su projektnom nastavom i naši učenici koji jednoglasno potvrđuju: projektna nastava nam omogućuje razvoj važnih kompetencija u znanstvenom području, razvoj jezičnih kompetencija, timske suradnje i socijalnih vještina. Prof. Labaš Horvat u svojem je izlaganju u Briselu naglasak stavila upravo na sociološki pristup i na pomak u socijalnim vještinama učenika nakon rada na projektu, ali i na poboljšanje njihovih menadžerskih vještina do kojih dolazi nakon timskog rada i suradnje sa znanstvenicima iz inozemstva.

Izvještajem o konferenciji u Belgiji samo potvrđujemo kvalitetu rada ovih dvaju nastavnika, ali i kompletnog kolektiva Srednje škole Prelog. Učimo za stjecanje kompetencija za budućnost, a tradicionalnoj nastavi - reprodukcijama, repeticijama, retrospekcijama i sličnomu mjesto je ionako u prošlosti.

Za one koji su preživjeli dužinu članka i imaju još minutu vremena

Prof. Labaš Horvat je s učenicima naše škole radila na projektu o utjecaju otpadnih voda iz kućanstava Preloga na zagađenost lijevog drenažnog kanala Drave. Prof. Rašan je bio mentor brojnih učeničkih projekata iz područja ekologije, botanike, zoologije i hidrologije. Na konferenciji u Briselu je poseban naglasak stavljen na primjere školskih projekata koji su povezani s privrednom granom i privrednim subjektima u lokalnoj zajednici. Naš istaknuti dvojac već ima ideje i u tom smjeru pa se nada da će i privrednici biti zainteresirani za naše mlade talente, raspoloženi za sponzoriranje projekata i stipendiranje učenika. Možda nas kroz koju godinu  tresne spoznaja da je ulaganje u znanje zapravo najisplativiji kapital. Na konferenciji u Briselu je puno sudionika bilo upravo iz istraživačkih instituta, fakulteta i tvrtki zainteresiranih za  kvalitetnu radnu snagu budućnosti. Još jednom pohvaljujemo sve profesore i učenike naše škole koji predano rade na brojnim projektima. Nastavimo s tom praksom jer smo na dobrom putu prema suvremenim obrazovnim metodama koje konačno obrazovni sustav počinju povezivati s tržištem rada.